Hvar je otok koji obiluje nezaobilaznim kulturnim znamenitostima. To je otok koji su u povijesti naseljavali ljudi raznih nacionalnosti i kultura, te je svatko od njih ostavio komadić povijesti koji vrijedi posjetiti. Ne naziva se Hvar bez razloga ‘otok UNESCO-a’, a u ovome članku saznat ćete zašto je to tako i što na Hvaru posjetiti.
Osnovano 1612. godine, hvarsko je kazalište prvo građansko kazalište u Europi. Stoji ponosno na drugom katu starog Arsenala, prostoru za popravak galija i mjestu za skladištenje raznih pomorskih alata. Eksterijer kazališta većinski je ostao izvoran, a interijer potječe iz 19. stoljeća. Arsenal je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro. To je građevina pravokutnog tlocrta, sagrađena u drugoj polovini 16. stoljeća. Arsenal je originalno bio prizemnica, međutim, u 17. stoljeću dodan je kat na kojemu je uređeno kazalište. Do izgradnje kazališta, predstave su se prikazivale u katedrali te na javnim površinama grada. Tadašnji hvarski knez, uredio je prostor kazališta za izvođenje domaćih književnih djela. Neka od tih dijela su Robinja, Jeđupka i Hvarkinja. 2020. godine, prestižna Nagrada europske baštine/Europa Nostra dodijeljena je Hvarskom kazalištu i Arsenalu. To je nagrada kojom europska komisija prepoznaje dobre prakse zaštite materijalne i nematerijalne baštine i podiže svijest o europskom kulturnom naslijeđu.
Starogradsko polje, Stari Grad
Na popisu svjetske baštine UNESCO-a od 2008. godine, nalazi se Starogradsko polje. To je najbolje očuvan antički grčki krajolik na Sredozemlju u kontinuiranom korištenu s istim početnim kulturama (većinski grožđe i masline) koji se proizvode već 2400 godina. Starogradsko polje i njegove ravnice nalaze se na središnjem području otoka Hvara. Obiluje arheološkim nalazištima, a jedno od najznačajnijih je grčka kula na položaju Maslinovik, na sjevernom dijelu polja. Starogradsko polje također obiluje graditeljskom baštinom. Kroz čitavo polje protežu.
Tvrdalj je dvorac koji je čitav svoj život gradio hrvatski pjesnik Petar Hektorović. Pruža prekrasne vidike, a uključuje ribnjak i golubinjak. Tvrdalj je najpoznatija građevina Starog Grada, a ujedno i njegov simbol. Smatra se da je upravo, izgradivši Tvrdalj, Hektorović ostvario ideju mikrokozmosa; malog, zatvorenog svijeta gdje sva božanska stvorenja žive zajedno (ribe, ptice, biljke i ljudi). Dvorac se može smatrati i svojevrsnom “kamenom knjigom”, obzirom da je Hektorović postavio nekoliko desetaka natpisa na njegove zidine. Njegov životni moto – o koliko su lijepe vjera i stvarnost – uklesan je na talijanskom jeziku.
Ako se prošećete od trga u Hvaru prema sjeveru, proći ćete glavnim gradskim vratima i uspeti se stubama koje će vas provesti kroz stari dio Hvara. Tamo ćete pronaći palače građene u 15. i 16. stoljeću, a naposljetku ćete doći do tvrđave Fortice, ili po lokalnom, Španjole. Fortica je renesansna tvrđava čija je gradnja dovršena 1551. godine, a nalazi se na popisu UNESCO-a kao nepokretna kulturna baština. Smještena je na brdu, na visini od oko 100 metara. Gotovo odmah po završetku gradnje, poslužila je stanovništvu Hvara kao utočište od napada Osmanlijskog Carstva. U jesen 1579. godine, u bizarnoj nesreći stradao je dio tvrđava u kojemu se čuvao barut. Naime, u taj dio Fortice udario je grom. Tvrđava je obnovljena, a za vrijeme Jugoslavije, ondje je otvoren restoran sa diskotekom. Danas, u Fortici možete posjetiti muzej u kojemu se nalazi kolekcija amfora i svojevrsna povijest mora. Osim doživljaja arhitekture, osobito ćete uživati u panoramskom pogledu na grad Hvar, okolicu i Paklene otoke.
Crkva tvrđava sagrađena je sredinom 16. stoljeća kao obrana od Turaka, a ubraja se u najljepše građevine toga doba ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi. Impresivno je arhitektonsko djelo, jedinstveno u ovom dijelu Jadrana. Crkva ima oblik utvrde s osmatračnicom i puškarnicom, a s vrha tvrđave možete uživati u prekrasnom panoramskom pogledu na okolna mjesta i polja. Ima i umjetničke vrijednosti; tamo možete pogledati umjetnička djela Stefana Celestija, Antonija Sciurija, Marka Rašice, itd.
Jedna od svjetski poznatih obilježja Hvara je – hvarska čipka. Upravo je čipka zaradila 2009. godine da ju se uvrsti na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. A hvarska čipka izrađuje se upravo u Benediktinskom samostanu u Gradu Hvaru. Izrađuju je redovnice koje su tu vještinu prenosile sa generacije na generaciju. Izrađuju je od niti agave. Sam samostan potječe iz 1664. godine, a između ostaloga, imao je ključnu ulogu u razvoju pismenosti stanovništva. Samostanski kompleks sastoji se od samostana u kojemu žive redovnice i manje crkve. Zgrada samostana restaurirana je 1902. godine, a važno je istaknuti da u sklopu samostana možete posjetiti i muzej Hanibala Lucića. Samostanska zbirka uključuje vrijedne umjetnine, a najstarija slika potječe iz 15. stoljeća.
Trg sv. Ivana, Jelsa
Ovaj prekrasan renesansno-barokni trg smješten je u samom središtu Jelse. Uz baroknu crkvu, oko trga se nalaze stare kamene kuće sa slikovitim balkonima, građene u 16. Stoljeću, kao i crkva. Crkva je građena u tri arhitektonska stila – baroknom, gotičkom i renesansnom. Na mjestu gdje se nalazi crkva, već u 15. Stoljeću postojala je manja crkva čiji se ostaci mogu uočiti na zidanoj strukturi južnog pročelja današnje građevine. U obnovi crkve pazilo se na rehabilitaciju svih spomeničkih vrijednosti kao skladne cjeline, za što su zaslužni stručnjaci koji su zajedničkim radom pridonijeli uspješnoj obnovi ove sakralne građevine.
