Kada svjetski travel časopisi pišu o Hrvatskoj obali, oduševljenje je gotovo opipljivo. Mnogima je neshvatljivo kako tako malena zemlja može imati toliko skrivenih ljepota. Većinom se govori o Dubrovniku, Rovinju ili, recimo Splitu. Malo tko zna da je vodeći svjetski travel časopis Condé Nast Traveller 2019. godine proglasio Hvar najljepšim europskim otokom.
Znate li zašto?
Možda je takvoj odluci pridonijela činjenica da je Hvar poznat kao najsunčaniji otok sa čak približno 2 726 sunčanih sati godišnje? Ili prekrasno, čisto more i plaže koje oduzimaju dah?
Zasigurno su te činjenice pomogle, ali ono što je na Hvaru nevjerojatno je činjenica da je na taj otok stalo povijesti i baštine u količini kakvom se ne mogu pohvaliti mnogi veliki svjetski gradovi. Hvar je otok na kojemu možete vidjeti ostavštinu raznih nacionalnih, kulturnih i civilizacijskih skupina. Točnije, radi se o nevjerojatnom broju od 936 spomenika, od kojih je čak 6 zaštićeno UNESCO-om. Hvar ne samo da je bio dom jednima od najvećih Hrvatskih književnika, Hanibalu Luciću i Petru Hektoroviću, nego je i dom prvom građanskom kazalištu u Europi. U čast ranije navedenim književnicima, na Hvaru možete posjetiti i festival književnosti Faro(pis).
Hvar se također može pohvaliti Starim Gradom – najstarijim gradom u Hrvatskoj. Osnovan je 384. godine prije Krista, a utemeljili su ga Grci; jedna od mnogobrojnih nacija koja je ostavila svoj trag na otoku. Povijesna jezgra Starog Grada i Starogradsko polje su također na listi UNESCO-a od 2008. godine. Još jedan zaista poseban dio Hvara je Tvrdalj – renesansni dvorac s pripadajućim ribnjakom i perivojem iz 16. stoljeća. Gradio ga je čitav život pjesnik Petar Hektorović. Mještani će vam reći da je Petar Hektorović bio jednako ponosan na Tvrdalj kao i na svoja pjesnička djela. Ako zagrebemo još dublje u povijest, naći ćemo arheološko nalazište Grapčeva špilja, koja svjedoči da je Hvar bio naseljen prije čak 7 000 godina.
Što se turizma tiče, stanovništvo Hvara vidjelo je potencijal i počeli su se organizirano baviti turizmom još 1868. godine. Danas, većini stanovništva turizam je glavni prihod, ali uz to bave se još i ribarstvom i poljoprivredom. Najpoznatiji proizvodi Hvara su vino, maslinovo i lavandino ulje te hvarska čipka koju izrađuju redovnice Benediktinskog samostana u gradu Hvaru. Hvarska čipka je također zaštićena pod UNESCO-om.
Ako izuzmemo svu povijest zbog koje vrijedi posjetiti Hvar, bez brige, ostaje toliko drugih kvaliteta da to neće utjecati na njegovu privlačnost turistima. Hvar je mjesto hedonizma popraćenog opojnim mirisom lavande, obogaćen prekrasnim plažama i kristalno čistim morem. Obilje restorana, čari prošlosti, prekrasnih uskih kamenih ulica (kala) i zrak posebnog mirisa ovaj otok zaista čine posebnim.
